Sinopsis: Anđeli i Demoni [2009]

Opisi radnje, zapisi sa snimanja, te detaljne informacije o glumcima i produkciji potražite za aktualne filmove u ovom podforumu!
Avatar
Darco
HDTV Mastermind
Kontakt:
Lokacija: Croatia
Postovi: 1977
Pridružen/a: 25 ožu 2008, 18:59

Sinopsis: Anđeli i Demoni [2009]

30 tra 2009, 19:31

angels-demons.png
Angels and Demons
angels-demons.png (67.13 KiB) Pogledano 5440 puta.
ANĐELI I DEMONI (Angels and Demons)

Redatelj: Ron Howard

Glumci: Tom Hanks, Naomi Watts

Sinopsis: Nastavak blockbustera Da Vincijev kod, nova filmska adaptacija poznatog romana Dana Browna – Anđeli i demoni. Proučavatelj simbola s Harvarda, Robert Langdon, pozvan je u švicarsku istraživačku agenciju kako bi analizirao misteriozan simbol urezan u grudi ubijenog fizičara. Uz pomoć prelijepe talijanske fizičarke, ujedno i kćerke ubijenog, on ubrzo otkriva dokaze o nezamislivom: ponovnom okupljanju drevnog tajnog društva poznatog pod imenom Illuminati, jedne od najmoćnijih organizacija koja je ikad postojala na Zemlji...

FILM U HRVATSKIM KINIMA POČINJE IGRATI 14. SVIBNJA!

Tim koji je radio na filmskom fenomenu Da Vincijev kod ponovno se vraća s dugo isčekivanim filmom Anđeli i demoni, prema bestselleru Dana Browna. Tom Hanks ponovno igra ulogu simbologa s Harvarda, Roberta Langdona, otkrivajući po tko zna koji put kako drevne sile ne prežu ni pred čime, pa čak ni pred ubojstvom, kako bi postigle svoje ciljeve. Ron Howard ponovno je zasjeo u redateljsku stolicu, dok se u producentskom timu pojavljuju Brian Grazer, Ron Howard i John Calley. Scenarij su izradili David Koepp i Akiva Goldsman.

Što će nagnati Vatikan da se obrati za savjet Robertu Langdonu, čovjeku koji je proniknuo najkontroverzniji kod svih vremena? Nakon što otkrije dokaze o ponovnoj pojavi drevnog tajnog bratstva poznatog kao Illuminati – najmoćnije podzemne organizacije svih vremena – Langdon je suočen s opasnom prijetnjom najmrskijem neprijatelju ove tajne organizacije: Katoličkoj crkvi. Otkrivši kako sat na nezaustavljivoj vremenskoj bombi skupine Illuminati nemilosrdno otkucava, Langdon odlazi u Rim, gdje se udružuje s Vittorijom Vetra, prekrasnom i pomalo tajanstvenom talijanskom znanstvenicom. Zajedno kreću u potjeru prepunu akcije, kroz zapečaćene kripte, opasne katakombe, napuštene katedrale, sve do srca najstrože čuvane grobnice na svijetu, Langdon i Vetra slijedit će četiri stoljeća star Put Prosvjetljenja koji predstavlja posljednju nadu za opstanak Vatikana.

Columbia Pictures i Imagine Entertainment predstavljaju film u produkciji Briana Grazera i Johna Calleyja, Anđeli i demoni. Glavne uloge u filmu tumače Tom Hanks, Ewan McGregor, Ayelet Zurer, Stellan Skarsgård, Pierfrancesco Favino, Nikolaj Lie Kaas i Armin Mueller-Stahl. Film je režirao Ron Howard. Scenarij su napisali David Koepp i Akiva Goldsman. Produkciju su odradili Brian Grazer, Ron Howard i John Calley, prema romanu Dana Browna. Izvršni producenti su Todd Hallowell i Dan Brown. Redatelj fotografije je Salvatore Totino. Dizajner produkcije je Allan Cameron. Montažu su radili Dan Hanley, A.C.E. i Mike Hill, A.C.E. Kostimograf na filmu bio je Daniel Orlandi. Suradnici na produkciji bili su Kathleen McGill, Louisa Velis i William M. Connor. Glazbu za film izradio je Hans Zimmer.

Američko filmsko udruženje filmu Anđeli i demoni još nije dodijelilo kategorizaciju. Za sve buduće informacije posjetite http://www.filmratings.com. Film će se pojaviti u američkim kinima 15. svibnja 2009. godine.


TKO JE TKO U FILMU ANĐELI I DEMONI

Film Anđeli i demoni počinje sa smrću Pape i početkom Konklave, procesa putem kojeg Kardinalski Zbor odabire novog Papu. Među Kardinalima nalaze se i preferiti, Kardinali koji su ujedno i mogući nasljednici preminulog Pape. Cijeli taj proces obavijen je velom tajni, a Kardinali proglašenje čekaju u izolaciji, daleko od očiju javnosti. Jedina komunikacija s vanjskim svijetom je dimni signal iz kapelice. Crni dim označava da nije postignut dvotrećinski konsenzus, dok bijeli (a odnedavno i zvona) označavaju da je postignut dvotrećinski konsenzus, odnosno da je izabran novi Papa.

Kamerlengo obnaša vrlo specifične dužnosti unutar Vatikana. On je taj koji proglašava smrt Pape, te uništava papinski prsten svojim službenim pečatom, poznatim kao Ribarski Prsten. Do izbora novog Pape, Kamerlengo postaje aktivni poglavar države Vatikan.

Švicarska Garda čuva Papu i Zbor Kardinala unutar vatikanskih zidina od 22. siječnja 1506. godine. Poznati su po tome što na svoju funkciju ne doživljavaju kao posao, već kao poziv. Da biste bili primljeni u Švicarsku Gardu, morate biti neoženjeni muškarac katoličke vjeroispovjesti, u dobi od 19 do 30 godina, visoki barem 170 cm, sa završenom srednjom školom i položenom osnovnom obukom švicarske vojske, te državljanin Švicarske.

Opće policijske dužnosti unutar države Vatikan obnaša Žandarmerija. Oni su zaduženi za održavanje javnog reda i mira, usmjeravanje prometa...te istrage u slučaju kidnapiranja ili ubojstva, između ostalog.

U filmu Anđeli i demoni, navedene skupine kreću u zajedničku akciju nakon što Illuminati kidnapiraju preferite te zaprijete ubojstvom po jednog Kardinala svaki sat, a cijela stvar kulminira bombom postavljenom unutar Vatikanskih zidina. 'Službena' verzija priče o Illuminatima tvrdi kako je ovo tajno društvo oformljeno 1776. godine u Bavariji, s članstvom od čak 2,000 'slobodoumnih' građana, od kojih su mnogi bili visokorangirani ljudi s područja umjetnosti, znanosti i vlasti, sve do raspada ove skupine krajem 18. stoljeća.

No, mnogi vjeruju da su korijeni ovog tajnog društva znatno dublji – da Illuminati postoje još od 16. stoljeća, a nastali su kao odgovor na tadašnje Crkvino netočno tumačenje i zatiranje znanstvenih činjenica. U filmu Anđeli i demoni, skupina ovih 'Prosvijetljenih pojedinaca' otjerana je u tajni egzil prije nešto više od stotinjak godina, nakon čega se ova skupina počela žarko zalagati protiv Vatikana, odlučivši se na 'štovanje' četiri prirodna elementa – zemlje, zraka, vatre i vode. Na tome je zasnovana radnja ovog filma.

Neki ljudi smatraju da su Illuminati i danas vrlo aktivni – na internetu postoje brojni članci, snimke i druge priče koje impliciraju da su upravo oni ti koji upravljaju svjetskim događajima, koji drže visoke i moćne pozicije u društvu, stvarajući Novi Svjetski Poredak u namjeri da svjetske vlade zamjene jednom autonomnom svjetskom vladom sastavljenom od «prosvjećenih pojedinaca».


O FILMU

Nakon avanture koja ga je okrenula protiv Katoličke Crkve i tradicije stare 2000 godina, Robert Langdon ponovno se vraća u filmu Anđeli i demoni – ovaj put naći će se u samom srcu Vatikana, u nastojanju da spasi crkvu od jednog od njihovih najstarijih neprijatelja: skupine Illuminati.

«Langdon u film Anđeli i demoni ulazi s prilično hladnim stavom prema Vatikanu, zbog događaja koji su prethodili u filmu Da Vincijev kod,» komentira Tom Hanks, koji se ponovno javlja u ulozi Profesora Langdona. «Naravno, on posjeduje ogromno znanje o ustroju crkve, njezinim ritualima i njezinoj povijesti, ali on baš i nije dobrodošao. U suštini, u Vatikanu se odvija borba za prevlast u obliku sabotiranja papinskih izbora, i unatoč vlastitom neugodnom iskustvu kad je riječ o crkvi, on je pravi čovjek za sprečavanje ove katastrofe.»

U filmu Anđeli i demoni, Langdon nastoji zaustaviti skupinu Illuminati – tajnu organizaciju staru više od 400 godina – i njihove planove da unište Vatikan. Za redatelja Rona Howarda, taj je koncept urodio savršenim protivnikom vrijednim Langdonove pažnje. «Nakon čitanja romana Anđeli i demoni, stvarno me obuzela ideja o skupini Illuminati,» prisjeća se Howard. «Ovo četiri stoljeća staro tajno društvo navodno je u svom članstvu imalo ljude poput Galilea i Berninija. Što im se dogodilo? Jesu li zaista izbrisani s lica povijesti? Jesu li nas doista napustili? Neki ljudi vjeruju da su se Illuminati održali te i danas postoje u tajnosti, vršeći utjecaj na naše svakodnevne živote, vladine odluke i korporativne strategije.»

«U našoj priči, Illuminati se vraćaju radi osvete za stvari počinjene prije četiri stotine godina,» priča producent Brian Grazer. «Illuminati otmu četiri Kardinala – potencijalne kandidate za sljedećeg Papu – te prijete uništenjem grada i države Vatikan. Crkva u pomoć zove Roberta Langdona – njihovog nekadašnjeg neprijatelja – kako bi im pomogao u rješavanju ove opasne krize. Langdon je jedina osoba koja može dešifrirati misteriozan kod skupine Illuminati, zasnovan na drevnim simbolima zemlje, zraka, vatre i vode.»

«Ono što je toliko sjajno kad je riječ o avanturama Roberta Langdona, jest što svaka od njih kod čitatelje i gledatelje potiče radoznalost i istraživanje,» nastavlja Howard. «Nakon što pročitate roman ili pogledate film, bacate se na potragu u prvoj knjižnici ili putem interneta – želite razumjeti Berninija, Galilea, njihov odnos s Vatikanom, sa svijetom umjetnosti i znanosti, želite proniknuti u tajne skupine Illuminati. Bez obzira vjerujete li u cijelu priču ili ne, to su vrlo fascinantne stvari, a plodni svijet mašte Dana Browna, vodi vas kroz zanimljiv niz tragova koji ukazuju na postojanje jedne velike tajne.»

Producent John Calley dodaje, «Imao sam sreću otkriti Danove romane prije nego se ostatak Amerike dočepao Da Vincijevog koda, nakon čega je roman postao popularni fenomen. Mislim da je s romanima Da Vincijev kod i Anđeli i demoni pokrenuo franšizu za naša vremena. Oba romana zamišljena su kao nabrijani triler u čijem se središtu nalazi dinamičan i domišljat junak. Uopće ne čudi što je Dan postigao tako ogroman uspjeh.»

Hanks kaže kako je Langdonov impresivan intelekt bio vrlo stimulativan i nadasve privlačan faktor koji ga je zaintrigirao za ovu ulogu. «Stvarno je prekrasno glumiti nekoga tko je stručnjak u ovom slabo istraženom području znanosti. Cijeli je život posvetio otkrivanju veza koje nitko drugi nije uspio zamjetiti; jedan simbol može označavati puno različitih stvari, a on ih je u stanju razumjeti. To je stvarno fascinantna mješavina raznih znanja. Za vrijeme snimanja u Rimu, u blizini svih tih drevnih lokaliteta, nisam se zadovoljio samo podacima o godini gradnje. Želio sam znati kako je neka građevina dospjela upravo tamo, koja je bila originalna misao vodilja, što se u to vrijeme događalo u Rimu? Tko je platio izgradnju određene crkve? Kada i zašto su nekoj građevini dodani novi elementi? Jedan od razloga zašto me zaintrigirao lik Roberta Langdona jest njegovo višeslojno viđenje povijesti; važno je sagledati devet različitih podataka, čuti devet dodatnih mišljenja i devet drugačijih gledišta na to gdje, što i kada su ljudi osmislili određene simbole, prije nego što ćete pokušati utvrditi istinu o nečemu.»

Hanks je ujedno bio vrlo sretan što je dobio još jednu priliku raditi s redateljem Ronom Howardom. Anđeli i demoni je njihova četvrta suradnja, od kojih je posljednja bila na filmu Da Vincijev kod. «Rona ništa ne može uplašiti,» kaže Hanks. «Pa čak ni snimanje ispred rimskog Pantheona okrzuženog stotinama turista. Uspio je pronaći malene uličice za scene koje smo snimali u poslijepodnevnim satima, po iznimnim vrućinama i uz ogromnu gužvu. U stvari, bio je toliko fokusiran na snimanje filma da nije ni primjetio sve te prolaznike. Kad god ga očekuje neki zahtjevan kadar, on jednostavno pronađe način da ga snimi i čvrsto je uvjeren da će u tome i uspjeti. Ron je stvarno snimio nevjerojatnu količinu kvalitetnih filmova, a svaki novi uradak još je kompleksniji i višeslojniji od prethodnog – a pritom sve djeluje tako jednostavno. On je danas još neustrašiviji redatelj i poduzima daleko veće rizike nego dok je imao puno manje za izgubiti. Njegova volja i želja da potpuno otvoreno snima filmove drži nas oboje u toku.»

Landonu se u njegovoj misiji pridružuje talijanska znanstvenica s instituta CERN, Vittoria Vetra, koju glumi Ayelet Zurer.

CERN (Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire, odnosno Europsko Vijeće za Nuklearna Istraživanja) je najveći svjetski laboratorij za istraživanje fizike čestica. Lociran u Švicarskoj, CERN je pokrenuo djelovanje Large Hadron Collidera, najvećeg akceleratora čestica na svijetu. Eksperimenti zasnovani na LHC akceleratoru zauvijek će promijeniti naš pogled na svemir; ti eksperimenti usmjereni su na istraživanje razloga zašto priroda daje prednost materiji, testirajući materiju kakva je postojala na samom početku našeg vremena. U filmu Anđeli i demoni, Vetrin rad na institutu CERN povezan je s ukradenim karnistrom anti-materije koji će postati moćno oružje masovnog uništenja, koje prijeti Vatikanu i samim temeljima Katoličke Crkve.

Zurer se za svoju ulogu pripremala čitajući o eksperimentima koji se vrše u akceleratorima čestica poput onog u CERN-u (te gledajući snimke na YouTube-u o Large Hadron Collideru), a pročitala je i Bill Brysonovu knjigu A Short History of Nearly Everything, na preporuku Toma Hanksa. Zapravo, brojni suradnici na ovom filmu navukli su se na tu knjigu, raspravljajući o poglavljima poput 'Einstein's Universe', 'The Mighty Atom' i 'Darwin's Singular Notion'.

Evo što Zurer kaže o svom liku na filmu: «Lik Vittorije strašno me zaintrigirao, jer ona predstavlja onu generaciju visoko obrazovanih žena koje se nalaze na zanimanjima kojima i danas uglavnom domniraju muškarci. S druge strane, ona ima svoj privatni život, ali nije odustala od znanstvene karijere. Ona je vrlo pametna, nije ju lako nadmašiti. Ron je definitivno nije želio prikazati kao neku histeričnu znanstvenicu.»

Bez Pape na čelu, Vatikan je prepušten na brigu njegovoj desnoj ruci, Kamerlengu, sve dok ne bude izabran novi Papa. U filmu Anđeli i demoni, ovu ključnu ulogu igra Ewan McGregor. Glumca je oduševio ne samo ovaj osebujan lik, već i prilika da surađuje s Ronom Howardom.

«Oduvijek sam bio veliki obožavatelj Rona Howarda – imao sam ga priliku nekoliko puta sresti u Londonu dok je snimao Da Vincijev kod,» kaže McGregor. «Znali smo naletjeti jedno na drugo u restoranu kamo obojica volimo doći na nedjeljni ručak. Stvarno je divno raditi s redateljem koji ne samo da je verziran u tehničkom dijelu snimanja filma, već vam je ujedno u stanju pomoći i oko same izvedbe, oko emocija koje neka scena treba proizvesti. Mislim da je to upravo stoga što se i sam nekoć bavio glumom, upravo to ga čini tako izvrsnim redateljem.»

Kamerlengova desna ruka unutar Crkve je tihi, uzvišeni Kardinal Strauss, kojeg igra veteran Armin Mueller-Stahl. Kardinal Strauss, stručnjak za usmjeravanje politike Vatikana, zna i vidi puno više od onoga što pokazuje na van. Zapravo, smiren i povučen pristup Kardinala Straussa poklapa se s Mueller-Stahlovim stavom prema glumi.

«Strauss pomno promatra ono što mora učiniti, kako bi osmislio svoj sljedeći korak. Svoje mišljenje uglavnom drži za sebe, ne želi otkriti na koga sumnja, što je po meni definicija dobre glume,» kaže Mueller-Stahl. «Imate određeno lice. Iza njega skriva se drugo lice, a to drugo lice važno je znati oživjeti bez nekog primjetnog truda. Smisao je ne pokazati sve, ali s druge strane, upravo kroz to skrivanje morate pokušati razotkriti stvari. Publika to mora razumjeti, ali ne smije biti preočigledno.»

U tandemu s Kardinalom Straussom – štiteći njega i Kardinalski Zbor – je i zapovjednik Richter, Commandante Principale Švicarske Garde, kojeg igra Stellan Skarsgård. Švicarska Garda stala je u obranu Vatikana još od 22. siječnja 1506. godine, a Richter, cijenjeni zapovjednik ove impozantne i uzvišene sile, utjelovljuje sve ono što oni predstavljaju – apsolutnu predanost, poštovanje i odanost Svetoj Stolici. No, u tijeku istrage, i on bi mogao postati osumnjičenik.

«U ulozi vođe vatikanskog osiguranja, s čak četiri kidnapirana Kardinala i bombom usred zidina, Richter se našao u vrlo nezgodnoj situaciji, ali on je pritom vrlo smiren,» komentira Skarsgård. «On je vrlo suzdržana osoba i očigledno je vrlo religiozan, ali u nekim trenucima nismo sigurni možemo li mu vjerovati. Baš kao i Langdon, i on pokušava rješiti ovaj problem, ali se zbog doze nepovjerenja okreće protiv Langdona i Vittorije.»

Vatikan, osim što funkcionira kao središte Katoličke Crkve, ujedno je i autonomna država unutar Italije. Dok Švicarska Garda štiti Papu i Kardinalski Zbor, Žandarmerija pazi na sve ostale stavke unutar vatikanskih zidina. Nakon što u filmu Anđeli i demoni nestanu čak četiri Kardinala, dolazi do velikog konflikta između Zapovjernika Richtera i žandarmerijskog Inspektora Ernesta Olivettija, kojeg igra talijanski glumac Pierfrancesco Favino. «Olivetti je taj koji poziva Langdona nakon žigosanja svećenika-fizičara u institutu CERN,» pojašnjava Favino. «On je od prve svjestan da se nisu u stanju nositi s novonastalom situacijom te dovodi Langdona, jedinog čovjeka koji može protumačiti simbole. Zbog toga dolazi u sukob s Richterom – zbog Langdonovog ranijeg okršaja s Vatikanom, Richter mu nimalo ne vjeruje. Olivetti je svjestan da se Richter zapravo na taj način samo izvlači, jer je svjesta da je upravo njegova Švicarska Garda bila odgovorna za zaštitu Kardinala, a za Olivettija je Langdon jedini as u rukavu kad je riječ o ovoj istrazi.»

Thure Lindhardt igra Chartranda, pripadnika Švicarske Garde. Lindhardt komentira, «Ono što je zanimljivo u cijeloj priči jest da pripadnici Švicarske Garde na svoje dužnosti ne gledaju kao na posao, već neku vrst poziva, poput svećenika ili redovnika. Oni su Papini vojnici – spremni su za njega žrtvovati svoje živote.»
Bringing Definition to High Definition

Natrag na “Sinopsisi filmova”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.

Ads

Info tab

Ukupno su: 24 korisnika/ce online; 2 registrirana/e, 0 skrivenih i 22 gosta.
Registriranih korisnika/ca: Bing [Bot], Google [Bot]
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 204 dana 02 ožu 2019, 04:55.
Ukupno postova: 23605.
Ukupno tema: 3044.
Ukupno korisnika/ca: 7354.
Najnoviji/a korisnik/ca: cheb66.
Rođendan, danas, nema nitko.